Početna stranicaPočetna stranica  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  RegistracijaRegistracija  ČlanstvoČlanstvo  Korisničke grupeKorisničke grupe  Login  

Share | 
 

 Pande

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Queen333
User
User


Broj postova : 139
Location : Bjelovar, Hrvatska
Registration date : 11.10.2007

PostajNaslov: Pande   pet stu 23, 2007 2:56 pm

meni se ne da tražit po netu članke o pandama...sam ću reć da su mi životinje zakon, da su ugrožene, žive u aziji(kini), ima ih manje od 2000, hrane se bambusom...
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://freewebs.com/klubvimj
~Karla~
User
User


Broj postova : 125
Age : 22
Location : Požega,Hrvatska
Registration date : 11.11.2007

PostajNaslov: Re: Pande   sub stu 24, 2007 4:19 pm

Veliki panda je sisavac uobičajeno kvalificiran u porodicu medvjeda, Ursidae, iz središnje i južne Kine. On je istovremeno i jedina vrsta (Ailuropoda melanoleuca) roda Auliropoda. Njegovo glavno jelo je bambus, ali može jesti i drugu hranu, kao med. Veliki panda je jedan od najugroženijih životinja na Zemlji: otprilike 1.600 panda živi u divljini i nekih 160 je u ustanovama kao što je ZOO prema spisima od 2004.

Općenito

Veliki panda živi u planinskim regijama poput Sečuana i Tibeta. Simbol je Word Wildlife Funda (WWO). Jede lišće, živeći skoro uvijek na bambusu. Panda je poznata po tome što jede jaja, ponekad ribu, i neke insekte zajedno sa bambusom. To su potrebni izvori bjelančevina.

Veliki pande su vrlo ugrožena vrsta. Ubiti pandu je u Kini bilo kažnjivo smrću do 1997., otkada je kazna 20 godina zatvora.

Obilježja

Veliki panda dosegne veličinu od 120 do 150 cm, a rep mu je, kao i kod drugih medvjeda malen, dug samo oko 12 cm. Težina odrasle životinje kreće se od 75 do 160 kg. Građa tijela mu je kao kod drugih medvjeda, no potpuno odudara izraženo kontrastno crno-bijelo obojenim krznom.

Obojenost

Temeljna boja njihovog gustog, vunastog krzna je bijela, a noge su im crne. Crno prednjih nogu produžava se preko ramena i tvori pojas oko prednjeg dijela tijela. Pored toga, crne su im uške i područje oko očiju, a ponekad i vršak repa.

Nije točno poznat razlog tako upadljive obojenosti panda. Kao mogući razlozi razmatraju se zastrašujuće djelovanje na neprijatelje, bolja termoregulacija, ili bolje skrivanje.

Druga obilježja

Glava pande čini se krupnijom od glava drugih medvjeda zbog izraženije lične kosti i snažnije muskulature za žvakanje. Kao većina medvjeda, ima 42 zuba, ali su mu pretkutnjaci i kutnjaci veći i širi nego kod drugih vrsta ove porodice, što je prilagodba specifičnoj prehrani. Još jedna specifičnost ove vrste je i "lažni palac", izraslina kojom pridržava bambus dok jede. Penis velikog pande dug je oko 3 cm[1].

Životni prostor

Veliki pande žive na području od još samo oko 5.900 km2. To su gustom šumom obrasli suptropski obronci sjeveroistočnih brdovitih područja Kine. Ljeti žive na visinama između 2.700 i 4.000 m N/m, dok se zimi spuštaju na niža područja, oko 800 m N/m. Klima njihovog životnog prostora generalno je vlažna s puno padavina, ljeta su svježa a zime hladne.

Način života

Velike pande žive prije svega na tlu, no dobro se penju i izvrsni su plivači. Za razliku od drugih medvjeda, ne mogu se uspraviti na stražnje noge. Jedu uglavnom sjedeći, tako da im prednje šape ostaju slobodne za dohvaćanje i držanje hrane. Aktivni su uglavnom u sumrak i noću, a danju spavaju u šupljim stablima, pukotinama u stijenama ili špiljama.

Veliki pande su samotnjaci. Teritorij ženki velik je oko 30 do 40 hektara, i brane ga od drugih ženki. Mužjaci su fleksibilniji i nemaju svoje teritorije. Često se preklapaju kako s teritorijem ženki, tako i s područjima drugih mužjaka. No, uprkos tome, veliki pande se ipak izbjegavaju. Na svojim lutanjima, obilježavaju stabla grebanjem i urinom.

Za razliku od drugih medvjeda, ne spavaju zimski san. Umjesto toga, zimi silaze u niža područja koja su u to vrijeme nešto toplija od njihovih ljetnih staništa (vidi članak djelomična selica).

Velike pande su od svih medvjeda najizraženiji biljojedi, i usprkos uvriježenog mišljenja, ne hrane se isključivo bambusovim izdancima, iako im je to glavni izvor hrane. No kako bambusi nisu bogati hranjivim tvarima, a pandin probavni sustav nije idealno prilagođen takvoj hrani, kako bi pokrili potrebu za hranjivom, moraju dnevno pojesti 10 do 20 kg bambusa. Pored bambusa, jedu i neke druge biljke (encijane, irise, vučac (Lycium europaeum) šafrane) a u manjoj mjeri gusjenice i malene kralježnjake.

Probavni sustav velikih panda pokazuju, iako ne idealno, neke prilagodbe svojoj pretežno biljnoj hrani. Jednjak im je prevučen rožnatim slojem, želudac ima debele stijenke i potsjeća na mišićavi želudac ptica. Površina debelog crijeva im je dosta veća od one drugih medvjeda, a nemaju slijepo crijevo.

[Vrh] Go down
Korisnički profil http://pchelicaizkvarta.blog.hr
 
Pande
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
 :: Ostale životinjice i ostalo o životinjicama :: Divlji prijatelji-
Forum(o)Bir: